Logopedska dijagnostika provodi se individualno, u trajanju od 60 do 90 minuta. Prilikom prvog susreta od roditelja se uzimaju anamnestički podatci, te informacije o komunikacijskom, te jezično-govornom razvoju djeteta. Potom se provodi opservacija djeteta, te testovi, kako bi se ustanovio djetetov komunikacijski, te jezično-govorni status. Ako se radi o opsežnijoj procjeni, ili o djetetu kraće pažnje, dijagnostiku je moguće, i preporučljivo, provesti u dva susreta, kako bi dobiveni rezultati bili što vjerodostojniji. Također, ako se za time ukaže potreba, logoped upućuje dijete na daljnje pretrage (neuropedijatar, otorinolaringolog, psiholog,…).
Testovi koje koristimo u logopedskoj dijagnostici su:
Test razumijevanja gramatike (TROG-2:HR)

Test razumijevanja gramatike – druga verzija (TROG-2:HR) receptivni je jezični test kojim se procjenjuje razumijevanje hrvatske gramatike s obzirom na fleksiju, funkcionalne riječi i redoslijed riječi. Test je namijenjen logopedima i psiholozima. TROG-2:HR omogućava ispitivaču ne samo procjenu sudionikova razumijevanja gramatike u usporedbi s drugim sudionicima iste dobi, nego otkriva i njegova specifična područja teškoće. Ima široku primjenjivost jer obuhvaća dobni raspon od 4 godine nadalje.

TROG-2 sadrži 80 ispitnih čestica, a svaka čestica se sastoji od rečenice i 4 ponuđene slike, među kojima ispitivana osoba treba odabrati sliku koja odgovara rečenici u tom zadatku. Razumijevanje se procjenjuje metodom višestrukog izbora, gdje je slika koja odgovara zadanoj rečenici suprotstavljena s tri slike čije se rečenice razlikuju u gramatičkom ili leksičkom elementu. U testu se koriste jednostavne imenice, glagoli i pridjevi.

Za svaki gramatički kontrast postoji blok od 4 zadatka, a da bi blok bio uspješno riješen potrebno je na sva 4 točno odgovoriti. Blokovi čestica omogućuju korištenje TROG-a-2-HR u kvalitativnoj dijagnostici za otkrivanje struktura koje su problematične ispitivanoj osobi. Blokovi čestica su poredani po težini unutar testa, a ako ispitanik ne uspije riješiti 5 uzastopnih blokova, ispitivanje se prekida. Ispitivanje ovim testom nije vremenski ograničeno, a primjena najčešće traje između 10 i 15 minuta.

Peabody slikovni test rječnika – PPVT-III-HR
PPVT-III je test širokog raspona koji služi kao mjera receptivnog (slušnog) poznavanja rječnika i namijenjen je osobama u dobi od 2,5 do 90 i više godina.

Može se koristiti kao trijažni postupak za provjeru verbalne sposobnosti djece i odraslih, za trijažu kandidata za posao, te kao mjera poznavanja stranog jezika (ako se primjenjuje na jeziku koji nije materinski jezik ispitivane osobe).

Budući da ne zahtijeva čitanje i pisanje i lagan je za primjenu, PPVT-III je koristan za uspostavljanje odnosa ispitivača i ispitivane osobe, za testiranje predškolske djece, za testiranje osoba s problemima u pisanom jeziku, za osobe koje u grupnim testiranjima postižu slabe rezultate i za otkrivanje oštećenja govora u svakoj životnoj dobi. Koristi se kao mjera lingvističkog potencijala osoba s oštećenjem govora, te za testiranje osoba s različitim poteškoćama (autizam, cerebralna paraliza, psihotični simptomi, umjerene smetnje vida, vizualno-perceptivni problemi).

Test se primjenjuje individualno. Trajanje primjene nije unaprijed određeno, a najčešće iznosi 10 do 15 minuta. Bodovanje je brzo i objektivno i većina se može obaviti već tijekom same primjene testa.

Test za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja – predČiP

PredČiP testom procjenjuje se djetetova jezična spremnost za ovladavanje početnim školskim vještinama, osobito čitanjem i pisanjem, kao ključnim čimbenicima uspjeha u obrazovanju. Test je trijažni, s ciljem otkrivanja one djece kod koje postignuća na testu upućuju na jezične teškoće i teškoće početnog čitanja i pisanja i koju je obavezno uputiti na daljnju logopedsku procjenu.

Testom je moguće pratiti postignuća intervencijskih postupaka kod djece kojoj je odgođen upis u školu. Također, test je prikladan i za procjenjivanje predvještina čitanja i pisanja kod osoba koje nisu izvorni govornici hrvatskoga jezika, odnosno kojima je hrvatski jezik drugi jezik, ali se obrazuju po planu i programu predviđenom za hrvatske jednojezične govornike.

Test se sastoji od zadataka za procjenjivanje jezika i djelomično vizualne percepcije. Ukupno sadrži 16 zadataka s različitim brojem ispitnih čestica (najmanje 5, najviše 30). Test sadrži sljedeće zadatke: brzo imenovanje kao mjeru pristupa i brzine pristupa fonološkim informacijama, fonološku svjesnosti kao aspekt metajezične sposobnosti, poznavanje slova te sposobnost pripovijedanja kao mjeru uporabe jezika na diskursnoj razini. Nadalje, ispituje se i sposobnost ponavljanja lažnih riječi i rečenica kao pokazatelja fonološkoga pamćenja. Vizualna percepcija procjenjuje se zadatcima prepoznavanja i precrtavanja.

Bodovanje je objektivno i brzo te omogućava smještanje ispitanika u tri razine postignuća: uredno, granično i slabije postignuće. Test je standardiziran na stratificiranom uzorku od 746-ero šestogodišnjaka, školskih obveznika iz cijele Hrvatske, a dobivene norme iznesene su na kraju Priručnika. Testovni materijal uključuje list za odgovore, predloške te Priručnik s normama

Reynell razvojne ljestvice govora – RLJG

Reynell razvojne ljestvice govora namijenjene su ispitivanju sposobnosti govornog izražavanja i sposobnosti razumijevanja govora. Prilagođene su i za primjenu na djeci s oštećenjima sluha ili vida, djeci s cerebralnom paralizom, višestruko hendikepiranoj djeci i bilingvalnoj djeci.

RLJG se sastoji od 3 ljestvice:

1. Ljestvica razumijevanja govora A
Ljestvica A ima 10 odjeljaka s različitim brojem zadataka (ukupno 67), a njihov redoslijed prati razvojni proces sposobnosti razumijevanja govora. Od djeteta se traži da pokaže ili pronađe određene predmete i figure osoba ili životinja, te da s njima učini nešto u skladu s uputama ispitivača.

2. Ljestvica razumijevanja govora B
Ljestvica B je paralelna s ljestvicom A i slijedi iste sekvence razvoja. Način odgovaranja u posljednja 3 odjeljka je pojednostavljen i zahtijeva minimalne reakcije, pa je B ljestvica zapravo lakša od A ljestvice. Namijenjena je ispitivanju hendikepirane djece, osobito one s cerebralnom paralizom i pogodna za rad s vrlo sramežljivom i povučenom djecom.

3. Ljestvica govornog izražavanja
Ljestvica govornog izražavanja ima 3 odjeljka (Struktura, Rječnik i Sadržaj), a svaki od njih se odnosi na različit aspekt govora. Odjeljci nisu paralelni niti slijede sukcesivno jedan za drugim, već se u razvojnom smislu značajno preklapaju.

Odjeljak Struktura odnosi se na spontanu govornu ekspresiju, od najranije predgovorne faze prvih vokalizacija do upotrebe kompleksnih zavisnih rečenica.
Odjeljak Rječnik ispituje sposobnost imenovanja predmeta i deskripcije značenja riječi ili situacije koju slika prikazuje.

Odjeljak Sadržaj govora ispituje sposobnost kreativne upotrebe govora. Sastoji se od 4 slike koje prikazuju određenu situaciju, a od djeteta se traži da kaže sve o slici. Postoji i alternativni komplet slika koji se koristi kada postoje određene kontraindikacije za upotrebu standardnog kompleta.

Komunikacijske razvojne ljestvice – Koralje

Koraljama se prikupljaju podatci o jezičnome razvoju djeteta počevši od prvih gesta, preko širenja ranog rječnika do razvoja gramatike. Obilježja komunikacije i jezika mijenjaju se u prvim godinama djetetova života nevjerojatnom brzinom, pa je bilo nužno napraviti dvije ljestvice. Prva, Riječi i geste, služi za procjenu jezika dojenčeta (od 8. do 16. mjeseca). Druga, Riječi i rečenice, služi za procjenu jezika hodančeta (od 16. do 30. mjeseca). Prva ljestvica traži podatke i o djetetovu pasivnom rječniku, tj. Riječima koje dijete razumije i o djetetovu aktivnome rječniku, tj. Riječima koje govori. Nadalje, procjenjuje se i djetetova uporaba gesta budući da su one vrlo važne u dojenčetovoj ranoj komunikaciji s okolinom i tvore temelje jezičnog razvoja. Drugom se ljestvicom procjenjuje samo aktivno rječničko znanje i uporaba sintakse i morfologije.

Osim za djecu od 8. do 30. mjeseca, Koralje se mogu upotrijebiti za procjenu jezika i nakon 30. mjeseca, ali kod djece koja kasne u jezičnome razvoju. Ljestvice popunjavaju roditelji ili osoba koja dobro poznaje dijete i može procijeniti djetetov jezični razvoj. Bodovanje je objektivno. Norme su prikazane slikovno i tablično. Slikovni prikazi sažimlju razvojne trendove za svako važnije obilježje komunikacijskoga razvoja. Centilni rezultati dani u tabličnom obliku omogućavaju procjenu svakog djeteta pojedinačno, u odnosu na njegove vršnjake, na svakom glavnom odjeljku u dojenačkoj i hodanačkoj ljestvici.

Ljestvice su standardizirane na uzorku od 627-ero dojenčadi i hodančadi iz cijele Hrvatske. Testovni materijal uključuje prvu ljestvicu Riječi i geste, drugu ljestvicu Riječi i rečenice te Priručnik s normama.